v

8. Kako deca koriste računar? UPOZNAJMO KOMJUTERSKE IGRE

U ovom (osmom) poglavalju:

Činjenice o korišćenju računara za igre
Na koje sve načine deca koriste računar?
Ko čini igračku populaciju današnjice?
Podela i vrste video i kompjuterskih igara
Koje vrste video i kompjuterskih igara vole deca?


Delovi teksta:


Kompjuterske igre su dečiji izbor. Igranje kompjuterskih igara je veština u kojoj su deca dobra, a većina nas odraslih velike neznalice. Govorimo o veštini jer, ako nikada niste pokušali, onda ne znate, da igrati kompjuterske igre, sve složenije i zahtevnije, nije nimalo lako. Kako su kompjuterske igre postale deo kulture današnje dece sasvim je logično da pokušamo da saznamo nešto više o njihovim mogućim podelama, vrstama i karakteristikama.

...


Zatim smo, u dosadašnjim tekstovima, upoznali činjenice koje ukazuju na sledeće:
Prosečno vreme koje deca provode uz računar je daleko manje od
vremena koje provode uz televizor.
Deca koriste računar najviše za igranje igara.
Dečaci igraju kompjuterske igre više od devojčica.
Negde oko pete godine povećava se interesovanje dece za kompjuterske igre.
Najviše vremena uz video i kompjuterske igre provode deca uzrasta od 8 do 18 godina.
Deca vole da igraju kompjuterske igre i biraju ih najčešće zbog zabave odnosno uzbuñenja a onda i kao rešenje protiv dosade.
Igranje kompjuterskih igara je veština koja pomaže ali ne mora daznači i interes da se računar koristi za nešto drugo sem igre. (Iz teksta „Stilovi u korišćenju medija“).

...

Za nas je interesantan podatak da devojčice, više od dečaka, vole edukativne programe. Još jedan podatak zaslužuje našu pažnju i biće od značaja, naročito kada budemo razmatrali uticaje informacione tehnologije na socijalno-emocionalni razvoj deteta: i devojčice i dečaci pokazuju izuzetno interesovanje da kompjuterske igre igraju u društvu sa svojim vršnjacima („games with
others“, odnosno, „Kompjuterska igra sa drugima“ - prosečno 49% ovih odgovora).

...


Pošto smo se ukratko upoznali sa novim činjenicama vezanim za korišćenje računara od strane dece, u daljem tekstu osvrnućemo se i na one koje će potvrditi da video i kompjuterske igre nisu interesantne samo deci već da su izuzetno popularna aktivnost i u slobodnom vremenu odraslih.

...

Za one koji ne veruju da i odrasli vole da igraju kompjuterske igre navešćemo samo nekoliko podataka koji potvrñuju pomenutu tvrdnju: Prema jednom istraživanju2 jedna trećina odraslih provodi 10 i više sati nedeljno igrajući video i kompjuterske igre.
Izvor: Istraživanje je sprovela Consumer Electronics Association (CEA), 2008. god

Iz drugog izvora su sledeći podaci. Prosečan igrač u 2005. godini imao je 30 godina. Oni koji igraju video i kompjuterske igre (svi igrači) su:
46% stariji od 18-est godina a mlañi od 50,
34% mlañi od 18-est godina i
17% stariji od 50 godina. (Slika 35)
Izvor: Podaci su dati u Power Point prezentaciji: „The Facts about Video Game Violence”, Presentation to the York Region Police Services Board, May 2005, ESA Canada


Slika 35: Prosečan broj godina starosti onih koji igraju video i kompjuterske igre

Iz izvora organizacije ESA mogu se naći i sledeći podaci o godinama starosti onih koji igraju samo kompjuterske igre:
30% mlañi od 18 godina,
26% od 18 do 35 godina i
45% preko 35 godina. (Slika 36).
Izvor: Game Player Data, ESA (Entertainment Software Association), 2008


Slika 36: Prosečen broj godina starosti onih koji igraju samo kompjuterske igre

...

Primetićemo da je u oba pomenuta rezultata utvrñeno da odrasli preko 18 godina igraju kompjuterske igre i igre na konzolama više nego deca do 18 godina a da deca, u poreñenju sa odraslima, više igraju igre na konzolama nego kompjuterske igre.
Takođe sa sajta pomenute organizacije, interesantan je i podatak da igračku populaciju čini 43% osoba ženskog pola i 55% osoba muškog pola. Zanimljivo je da žene iznad 18 godina čine 28% populacije igrača, što predstavlja veći procenat zastupljenosti nego što su to igrači koji su muškog pola i mlañi od 17 godina, jer oni, po ovim podacima čine 21% igračkog tela.

...

Zato će naš sledeći zadatak biti da bolje upoznamo podelu, vrste i osnovne karakteristike video i kompjuterskih igara. Pri tome, treba imati u vidu, da bilo kakva „čvršća“ podela ovih igara sve više gubi na smislu, jer se video i kompjuterske igre toliko brzo razvijaju i usložnjavaju, a njihove
osobine „prepliću“ da se svako svrstavanje jedne igre u određenu kategoriju može uzeti uz dosta rezerve.

...


Drugu, zanimljivu podelu video i kompjuterskih igara, možemo pogledati na slici 38.


Slika 38: Jedna od podela kompjuterskih igara

Tako smo, u grubim crtama, upoznali različite, video i kompjuterske igre. Do sada smo sigurno zaključili da je veoma važno koju video ili kompjutersku igru igra dete. Svaka igra je svet za sebe koji, u interesu naše dece, moramo upoznati. Divno je što nam se pruža mogućnost da kontrolišemo sadržaje kojima je dete izloženo kroz video i kompjuterske igre (što se ne može reći za televiziju) i direktno utičemo na smanjenje njihovih mogućih negativnih uticaja. Različiti, pozitivni i negativni uticaji video i kompjuterskih igara, informacione tehnologije i medija, jesu tema kojoj ćemo posvetiti pažnju u narednim tekstovima.

Delovi ovog teksta mogu se objavljivati samo uz navođenje izvora i autora.